– OSNIVAČI GRGIĆ-VINA d.o.o. –
Obiteljska vinarija Grgić Vina osnovana 1996. od strane legendarnog Napa Valley vinara Miljenka “Mike” Grgića, njegove kćeri Violet Grgić i nećaka Ive Jeramaza. Njihov cilj je proizvodnja vrhunskih tradicionalnih vina hrvatskih sorti grožđa, ponajviše Pošipa -bijelog vina- i Plavca malog -crnog vina. Vinarija Grgić se nalazi u Trsteniku na poluotoku Pelješcu, sjeverno od povijesnih zidina grada Dubrovnika, u južnom vinorodnom području Hrvatske, s prekrasnim pogledom na Jadransko more.
Miljenkova Grgić bogata prošlost vezana uz proizvodnju vina, iskustvo steceno dugogodišnjim radom, te nagrade i priznanja koja je do sada dobio jamce da se u ovoj vinariji proizvode najkvalitetnija vina svjetskog glasa. Sva vina vinarije Grgić u Trsteniku imaju vrhunsku razinu kvalitete i Pošip kao i Plavac Mali su već više puta nagrađeni i priznat kao najboljo hrvatska vina na tržištu.
Miljenko Grgic
Vjerojatno najintrigantnije kušanje vina, održano je 24.05.1976. godine u Parizu. Steven Spurrier danas savjetnik urednika u enološkom časopisu Decanter a tada vlasnik vinoteke Cave de la Madeleine jedne od najboljih u Parizu i utemeljitelj prve privatne Vinske akademije u Francuskoj, organizirao je kušanje bijelih i crnih vina na slijepo. Radilo se naravno o neoznačenim bocama 4 bijela Burgundca i 6 kalifornijskih Chardonnaya te 4 Grand Cru crnjaka iz Bordeauxa i 6 kalifornijskih Cabernet Sauvignona. Ono što je učinilo ovo kušanje poznatim su iznenađujući rezultati koje su objavili devet francuskih vrlo cijenjenih kušača: Kalifornija je ”porazila” najbolja francuska vina! Suci su bili: Pierre Brejoux, glavni inspektor Institut National des Appellations d’Origine Contrôllée; Michel Dovaz sa Institut Oenologique de France; Aubert de Villaine, zamjenik direktora Domaine de la Romanée-Conti; Claude Dubois-Millot, direktor Le Nouveau Guide, popularnog gastronomskog časopisa; Odette Kahn, direktorica prestižne revije Revue du Vin de France; Pierre Tari, vlasnik Chateau Giscours; vlasnici elitnih restorana Raymond Oliver i Jean Claude Vrinat, i sommelier Christian Vanneque; sve vrhunski poznavatelji vina, tada najkompetentniji kušači tvrdi Spurrier.
S najviše osvojenih bodova među bijelim vinima, unatoč svim očekivanjima, najboljim je proglašeno ono kalifornijskog vinara hrvatskih korijena Miljenka Grgića, Chardonnay Chateau Montelena iz 1973. godine za koje je čak 6 od 9 sudaca dalo maksimalnih 20 bodova, dok su ostala trojica maksimalan broj bodova dali također kalifornijskom Chardonnayu iz 1974. Chalone Vineyards. Najboljim crvenim vinom proglašen je Cabernet Stag’s Leap Wine Cellars’ 1972. iz kalifornijske Napa Valley vinara Warrena Winiarskog, ispred primjerice Mouton-Rothschild 1970., Haut-Brion 1970. i Montrose 1970.
Ovakav rezultat kušanja iznenadio je sve pa i samog organizatora Stevena Spurriera, kalifornijske i nadasve francuske vinare, ali i javnost. Treba reći da su vina iz Kalifornije dotad bila relativno nepoznata i neafirmirana. Njihov brand a tako i prodaja bili su daleko slabiji od slavnih vina iz Chateau Haut-Brion ili Chateau Mouton-Rothschild. Smisao samog kušanja nije bilo uspoređivanje razlika kalifornijskih i francuskih vina, nego jednostavno ponuditi jedna i druga vina, pa vidjeti kako će ih vrhunski suci ocijeniti, tvrdi Spurrier.
Naime, slični rezultati potvrđeni su i u New Yorku na 10-oj godišnjici ”Pariške presude” (kako su je nazvali mnogobrojni novinari), gdje su ponuđeni samo crnjaci. I tad su kalifornijski Clos du Val Winery 1972. i Ridge Montebello Vineyard 1971. zasjeli na vrh, ispred Chateau Montrose 1970., Chateau Léoville-Las Cases 1971. i Chateau Mouton-Rothschild 1970. Da kalifornijska vina dobro stare pokazala su i prošle godine na 30. obljetnici Pariške degustacije gdje su čak prvih 5 mjesta zauzeli amerikanci sa minimalno 30 godina odležanim vinima.
Degustacija koja je pokrenula
američko vinarstvo
Od kolikog je značaja bila Pariška degustacija prvenstveno za kalifornijske vinare čija su vina od tada pridobila veliku pažnju nije potrebno objašnjavati. U Kaliforniji je gotovo eksplodirala prava vinska revolucija. Ova američka vinska renesansa bila je snažan vjetar u leđa mnogobrojnim malim vinarima, danas cijenjenim svjetskim proizvođačima, ali i ljudima koji iznimnu ulogu pridaju marketingu svojih vina, promociji velebnih arhitektonskih zdanja svojih vinarija pa od nekadašnjih 6 $ koliko je koštao pobjednički Chardonnay prije 30-ak godina, danas ubiru i deseterostruko, a neki caberneti čak i dvadeseterostruko više po boci. Za Miljenka Mikea Grgicha, ova je degustacija bila samo potvrda da Napa Valley može ravnopravno konkurirati najboljim francuskim vinima. Stvorena je zdrava konkurencija i to je ono bitno.
91-godišnjak Miljenko, rodom iz sela Desna u dolini Neretve, danas je vlasnik vinarije “Grgich Hills“ koja se prostire na gotovo 400 hektara u dolini Napa na sjeveru Kalifornije te i dalje postiže odlične rezultate sa svojim vinima. U tom mu najviše pomaže kćer Viloet i nećak Ivo Jeramaz. Vinogradi Grgich Hills protežu se zapravo na 5 pažljivo biranih vinograda i to na području Rutherforda, Calistoge, Carnerosa, Yountville i American Canyona. Da je Grgić ”kralj Chardonnaya” potvrđuje i godinu dana nakon Pariške degustacije kada pobjeđuje u Chicagu 1977. godine među 220 Chardonnaya. Njegov Chardonnay iz 1978. godine posluživao se u Bijeloj kući, dok su u berbi iz 1979. uživali predsjednik Reagan, Mitterand i španjolski kralj Juan Carlos. 1983. godine pobjeđuje i u Londonu na međunarodnom natjecanju također sa Chardonnayom. Da i ostala vina odlično radi dokaz su da je Grgićev Zinfandel, dvaput proglašen najboljim na svijetu, i to 1994. i 1998. godine, a za vrijeme rada kod Mondavija Cabernet sauvignon iz 1969. tri je godine kasnije proglašen najboljim u Kaliforniji.
4. srpnja 2007. godine Grgich Hills Cellar obilježila je 30 godina postojanja što je zajedno sa 31 godinom ”Pariške degustacije” proslavljeno u društvu prijatelja, novinara i ljudi iz svijeta vinske industrije. Trnovit je bio put do uspjeha vinarije “Grgich Hills”. Kao najmlađi od jedanaestero djece iz vrlo siromašne obitelji, nakon prekida studija na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, odlazi u Zapadnu Njemačku. Tu boravi 18 mjeseci a onda emigrira u Kanadu otkud lakše dolazi do Kalifornije. Prije velikog priznanja sa Chateau Montelena Chardonnayom iz 1973. godine, Grgich je radio u nekoliko vinarija u dolini Napa, uključujući Souverain Winery, Christian Brothers Cellars, gotovo 9 godina za Rusa André Tchelistcheffa u Beaulieu Vineyard te kod Roberta Mondavija za kojeg tvrdi da je uz Tchelistcheffa najzaslužniji za procvat Nape i kojeg iznimno cijeni. Radeći četiri godine kod Mondavija upoznao je tada najsuvremeniju tehnologiju, no, s obzirom da je Mondavijev sin Michael sve više dobivao ulogu u proizvodnji a i za samog Grgicha više nije bilo mjesta da napreduje, odlučio je otići.
Odlazi u Chateau Montelena gdje postaje suvlasnik sa Jimom Barrettom. Grgich Hills Cellar osniva godinu dana nakon velikog uspjeha na Pariškoj degustaciji zajedno s partnerom Austinom Hillsom.